Okrugli stol – izvještaj
Moderator Tin Gazivoda iz Centra za ljudska prava predstavio je prvog uvodničara gospodina Palarića koji je izašao s podacima Državne uprave o zapošljavanju pripadnika nacionalnih manjina u državnoj službi.U središnjoj državnoj upravi naglasio je g.Palarić potrebno je oko tisuću ljudi tako da treba ohrabriti pripadnike nacionalne manjine da se jave na natječaje. Potrebna je edukacija državnih službenika u pogledu čl.22 UZ kako bi se vodilo računa o njegovoj primjeni i iako proračun još nije definiran, promjene u državnoj upravi su očite. Javnost mora znati da je primjena UZ u žiži hrvatske javnosti, poštivanje ljudskih prava znači dobar oslonac gospodarstvo i pristupanje u EU.
U raspravi je sudjelovala predstavnica Ministarstva pravosuđa gospođa Tatjana Vučetić i osvrnula se na prava pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima u državnoj i lokalnoj samoupravi vodeći rčuna o ukupnom stanovništvu.
Gospođa Klajner iz Ureda za nacionalne manjine givorila je o međunarodnim standardima /preporuka iz Lunda/, u potpunosti su usklađeni sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina, u procesu odlučivanja polazimo od jednakih prava od zajamčenih mjesta u Parlamentu do čl.22 UZ mogućnost da pripadnici nacionalnih manjina sudjeluju u državnoj službi , lokalnoj zajednici…..
Kako se pozvati na svoja prava, u modernom zakonodavstvu treba se pozvati na zakon o segregaciji, na zakon o diskriminaciji i kako deklarirati svoju nacionalnu pripadnost. Sudionici okruglog stola zadržali su se ponajviše na pitanju javnog deklariranja svoje nacionalnosti.
Moglo se čuti da nije društvena klima dobra da bi se pozvali na čl.22, jer pripadnici nacionalnih manjina moraju nositi svoj identitet u javnosti. Kod zapošljavanja ako se pripadnik/ca nacionalne manjine pozove na čl. 22 možda će pozivanje na nacionalnost više štetiti u socijalnom okruženju, a ako se ne pozove na čl.22 na svoju nacionalnost može izgubiti mogućnost zaposlenja. K tome ako nemaju svoju logističku podršku svoje zajednice prepušteni su sami sebi. Potrebno je ulaskom primjer u državne službe daljnje školovanje tako da pripadnik nacionalne manjine bude koristan društvu i na korist svojoj zajednici.
U raspravi su sudjelovaliovali osim gore imenovane gospode i dr S. Tatalović,i gospodin Žarko Katić koji je Ministarstvo unutarnjih poslova predstavio planom zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina i kazao da je u 2008 godini veći broj od prvotno planiranih novo primljenih vježbenika.Govorio je o popunjavanju broja pripadnika u nadležnosti za statusna pitanja i na taj način pomoći građanima RH pripadnicima nacionalnih manjina koji su u rješavanju pojedinih problema.
U zaključnom dijelu istaknuta je napomena-provedba čl.22 ali u kontekstu opće politike, poduzmati mjere za navode o diskriminaciji pripadnika nacionalnih manjina, raditi na primjeni UZ o nacionalnim manjinama posebno se posvetiti čl.22, djelovati na senzibiliziranju javnosti /pozitivna diskriminacija/, nastaviti obrazovanje državnih službenika koji će provoditi proces i primjenu čl.22-zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina, primjena zakona o zaštiti podataka,a Savjet za nacionalne manjine trebao bi vrednovati sve projekte koje se odnosi na zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina.
Član VBNMGZ-a
Jasna Šehović
