Radost je najveći Božji dar ljudima

Znanje ne znači – da ti život bez veselja prođe! Hafiz Širazi

Početak proljeća obilježavao se i proslavljao, a tradicija je nastavljena do današnjih dana, u mnogim društvima i zajednicama koje su bile zasnovane na poljoprivredi.Slavila su ga i semitska plemena, ali i arapske plemenske zajednice prije pojave islama.Prvi dan proljeća, noruz, što u prijevodu znači novi dan, jedan je od najstarijih praznika u cijelom svijetu, a mnogima je privlačan i prihvatljiv zbog toga što u svojoj suštini veliča vrijednost prirode, ljepote življenja i proživljavanja.Nije poznato kada i gdje je nastao praznik noruz jer se za njega vežu mnogobrojne legende.Postoje mišljenja da su pojavu noruza uvjetovale klimatske promjene, drugi smatraju da je noruz nacionalni praznik, a treči noruz smatraju isključivo vjerskim?! U jednoj mitskoj predaji se kaže da u Iranu dugo vremena nije padala kiša i da je suša počela ozbiljno mučiti narod….

Tada je na prijestolje zasjeo legendarni kralj Džemšid i kiša je počela padati. Uzevši to kao dobar znak, Iranci su početak Džemšidove vladavine nazvali „novi dan“ što se može shvatiti kao početak nove ere. S obzirom da su im za novu eru trebali i novi običaji i praznici, Iranci su odlučili svetkovinu u znak padanja kiše ponoviti i narednog proljeća.
Noruz, Iranska Nova godina, počinje 21.ožujka, u trenutku kada se na putu Zemlje oko Sunca izjednače dužina dana i noći. Iranska Nova godina, noruz, više tisućljeća unazad proslavlja se na dan proljetne ravnodnevnice, odnosno s dolaskom proljeća.Praznik noruz je proslavljan u mnogim drevnim kulturama: Mezopotamija i Babilon, a bio je poznat Ilamidima i Akađanima. Noruz, s jedinstvenim iranskim karakteristikama, seže u prošlost od najmanje 4000 godina i duboko je ukorijenjen u iransku tradiciju. Slavi se po po jednom od najstarijih i najtočnijih kalendara na svijetu.Noruz je, zapisao je veliki iranski znanstvenik Abu Rejhan Biruni, prvi dan mjeseca farvardina zbog čega je nazvan novi dan i označava početak nove godine, početak vlasti i egzaltacije Sunca!
Noruz je u vrlo kratkom vremenu poprimio obilježje vjerskog praznika, a iranci su ga proslavljali u skladu s običajima koje su gajili i poštovali njihovi preci. Prikupljene su mnoge predaje i tradicije o obilježavanju noruza koje su afirmirale i pojačale vjerski aspekt praznika. Osnivač dinastije Afšarida, Nader šah (1698 – 1747) proslavljao je noruz čak i u vrijeme rata. Tradicija proslave noruza je očuvana i u kadžarskoj eri (1781 – 1925), a zabilježeno je da su vladari ove dinastije darivali vojsku novom opremom i konjima. Dakle, iranska Nova godina je poput živog i bistrog izvora, bila aktualna i prakticirana od davnina. Iranska Nova godina je postajala sastavni dio svake religije i vjerozakona koji se pojavljivao u Iranu i proslavljala se u svim religijskim oblicima – zervanizmu, mazdaizmu, zoroastrizmu, mahinejstvu i islamu. Na iransku novogodišnju trpezu stavljale su se i stavljaju se svete knjige: Avesta, Tevrat (Tora), Indžil i Kuran. Vjernici različitih religija su zbivanja mnogih značajnih događaja pripisali noruzu! Novogodišnji proljetni običaji pozivaju na radost i veselje. Običaj noruza, koji se već tisućama godina prenosi s koljena na koljeno, mijenjali su se istovremeno s promjenom načina života i u skladu sa suvremenom tehnologijom. Važno je napomenuti da se obavezno pred Novu godinu uređuju gradski vrtovi, parkovi, ulice, trgovi i druga prometna mjesta, a obzirom da je higijena kod iranaca uvijek bila imperativ, i kuće se očiste i „okupaju“ kao što se ljudsko tijelo pere i čisti i potom oblači nova odjeća. Od pobjede islamske revolucije čišćenju se pristupa organizirano, uz aktivno sudjelovanje omladine!
Tijekom posljednje noći u godini, Iranci jedu rižu s povrćem i ribom, a zatim se postavlja simbolična sofra „sedam s“/haft sin. Sofra se u svakoj obitelji postavlja jedan sat prije dolaska Nove godine gdje ostaje tokom trinaest prazničnih dana. Ona se sastoji od sedam jela koji počinju na slovo s, zbog čega se i zove „sedam s“, od kojih svako nosi određenu simboliku: sabze (novogodišnje zelenilo) je simbol plodnosti i sreće; sib (jabuka) simbol života; samanu (bijeli luk) simbol zdravlja; serke (ocat) simbol sreće; sended (vrsta iranskog voća) čuva od raznih nesreća i uboda otrovnih životinja i samak (začin koji se dobiva mljevenjem suhih listova istoimene biljke). Na sofru se iznose i: Kuran (sveta knjiga), ogledalo (pravda, istinitost i jasnoća), voda (čistoća i jasnost), riba (čista i dozvoljena hrana), svijeća (dug život), med (zdravlje i krepkost tijela), kruh i metalni novac (obilje i bogastvo), posuda za miris i obojeno jaje koje se u trenutku nastupa Nove godine zavrti na ogledalu i tako se dočaraju kruženje Zemlje i protok godine. Predmeti koji se nalaze na novogodišnjoj svečanoj trpezi simboliziraju Božje darivanje i milost. Na taj način novogodišnja svečana trpeza usmjerava čovjekovu pažnju na pozitivne stvari i Božje blagodati. Čovjek ovim postupkom želi ukazati na svoju okolinu, sredinu, osobno zdravlje i na prirodne vrijednosti.
Noruz slave svi iranski narodi i mnogobrojne etničke skupine koje žive u Iranu. Ovaj praznik je spona koja povezuje mnoge narode raznovrsnih tradicija stvarajući osjećaj jedinstva i solidarnosti, bez obzira na sve jezične, povijesne, geografske i religijske razlike među njima. Noruz je praznik i drugih naroda koji žive na Orijentu. Proslavlja se u susjednim zemljama: Afganistanu, zemljama središnje Azije i Kavkaza, Indijskom podkontinentu, na Balkanu, Turskoj, Kini, Sudanu, Zanzibaru i Iraku. U Turkmenistanu noruz ima nacionalni karakter. Noruz je u Uzbekistanu službeni državni praznik koji je tokom posljednjih godina poprimio novo značenje i pretvorio se u Dan nezavisnosti i slobode. U ovoj višenacionalnoj zemlji noruz predstavlja praznik bratstva, solidarnosti, nacionalnog jedinstva i zajedništva svih naroda i etničkih skupina koji u njoj žive. Međutim, vrlo je važno istaći da je Kanadski federalni parlament 30.03.2009. nazvao prvi dan proljeća Noruz danom (Nowruz Day). Da su Ujedinjeni narodi 24.02.2010.izdali rezoluciju u kojoj se Noruz priznaje kao internacionalni dan. Noruz (Nowruz) je službeno registriran na UNESCO listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Prvi internacionalni dan Noruza proslavljen je u Teheranu 28.03.2010. na kojem su prisustvovali predsjednici svih država u kojima se Noruz slavi. Zaključeno je da svake godine jedna od država u kojima se Noruz obilježava bude domaćin!
Koje sjeme ne proklija kad ga zemlja u se primi