31.05. – Dan bijele trake
31.5.1992. godine vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale su naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili plahtama, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. Ovo je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori i činjeni drugi zločini. Konačni ishod je bio uklanjanje 94% Bošnjaka i Hrvata sa teritorije općine Prijedor. Ovo je bio prvi put od 1939. i nacističkog proglasa po kojem su poljski Židovi morali nositi bijele trake sa plavom Davidovom zvijezdom oko rukava, da su članovi jedne etničke ili religijske grupe na ovaj način bili obilježeni za istrebljenje.
Članovi Europske promatračke misije su posvjedočili da su u ljeto 1992. tokom posjete selima oko Prijedora u kojima su živjeli Srbi, Hrvati i Bošnjaci vidjeli bijele zastave na muslimanskim i hrvatskim kućama da bi se mogle razlikovati od srpskih. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je rezultate kampanje progona nesrpskog stanovništva koja je uslijedila usporedio sa genocidom.
Danas je Bosna i Hercegovina država koja funkcionira na osnovama mirovnog sporazuma potpisanog 1995. po kojem je Prijedor završio u Republici Srpskoj. Općinske vlasti u Prijedoru do današnjeg dana nisu žrtvama ove genocidne kampanje na bilo koji način odali počast za patnje kroz koje su prošli. Gradonačelnik i lokalne vlasti odbijaju javno priznati da su zločini počinjeni u Prijedoru, usprkos brojnim presudama međunarodnih i lokalnih sudova. Podizanje spomenika Bošnjački i Hrvatskim žrtvama u gradu nije dozvoljen, a pristup mjestima zločina onemogućuju mnogi uključujući i Acelor-Mittal, kompaniju koja je danas vlasnik lokacije na kojoj se nalazio zloglasni logor Omarska.
Stoga vas pozivamo da 31.5. iskažete svoju solidarnost sa žrtvama masovnih zločina počinjenih u Prijedoru, noseći bijelu traku oko ruke ili isticanjem zastave na svom prozoru.
Ovaj čin ima za cilj podizanje svijesti o borbi za dostojanstvo miliona žrtava masovnih zločina i nepravde diljem svijeta. Od Prijedora do Johannesburga, od Džakarte do Lime, na ovaj dan dignimo glas protiv poricanja istine o počinjenim zločinima. Dajmo podršku ljudima širom svijeta nad kojima je počinjen zločin zbog njihove rase, etničke pripadnosti ili političkih uvjerenja.
Akcija za pravo žrtava na sjećanje!
