Anketa o socijalnom i kulturnom položaju Bošnjaka/Muslimana u Gradu Zagrebu

Ustavni zakon RH, pored jednakih prava svih građana Hrvatske, štiti i posebna dodatna prava nacionalnih manjina u cilju očuvanja i ostvarenja prava pripadnika manjina kako bi se izbjegla asimilacija i diskriminacija većinom. U tu svrhu predviđena su prava osnivanja manjinskih udruga i Vijeća manjina kao savjetodavnih tijela pri lokalnim upravama te participacija pripadnika manjina u državnoj upravi.

Jedan od značajnijih programa Vijeća BNMGZ je znanstvena Anketa o socijalnom i kulturnom položaju Bošnjaka/Muslimana u Gradu Zagrebu. Ovom Anketom, koja se provodi u 2008. i 2009. godini, želimo steći detaljan uvid u socijalno-kulturni status Bošnjaka/Muslimana kako bi u suradnji s bošnjačkim asocijacijama mogli oblikovati programe i pružiti pomoć primjerenu potrebama bošnjačke populacije u Gradu Zagrebu.

Na osnovu prikupljenih podataka u Anketi, udruge i vijeća moći će pravodobno kandidirati pripadnike manjina na određene natječaje za radna mjesta u državnoj upravi kao i zahtijevati financiranje programa koji će pomoći rješavati konkretne socijalne, kulturne, političke, radne, obrazovne i druge probleme s kojima se pripadnici manjina bore u svakodnevnom životu.

Ovom prilikom posebno Vam želimo skrenuti pažnju na pitanje nacionalnog opredjeljenja, odnosno preimenovanja imena Musliman u Bošnjak. Iako je prošlo 15 godina od kada je 1993. godine Kongres bošnjačkih intelektualaca donio odluku o vraćanju povijesnog nacionalnog imena Bošnjak, što je 1994. godine potvrđeno u parlamentu BiH, još uvijek je prisutno nesnalaženje u ovom pitanju. Prema posljednjem popisu stanovništva u Republici Hrvatskoj iz 2001. Godine 20.755 građana se izjasnilo kao “Bošnjaci”, a 19.677 gradjana kao “Muslimani”.

Upravo na nacionalno opredjeljenje jedno je od osnovnih ljudskih prava i svaka osoba o tome samostalno odlučuje, no u slučaju Bošnjak/Musliman različite povijesne i političke silnice utjecale su na nacionalno ime što je konačno riješeno 1993. Godine. Nažalost, danas se još uvijek postavlja pitanje: “Zašto Bošnjak, a ne više Musliman?”

Svega nekoliko podataka iz bošnjačke povijesti dovoljno govori o nacionalnom kontinuitetu: ime Bošnjanin se prvi put spominje u carskom titularu Komnena iz 1166. godine, i dok u XIV stoljeću to ime ima regionalne odrednice, u XVI se njime već označava južnoslavenski narod islamske vjeroispovijesti.

Različita razdoblja i političke mijene tijekom bošnjačke povijesti (osmansko, austro-ugarsko, jugoslavensko ili komunističko) pa tako i imena Bošnjanin, Bošnjak, Bosanac, Musliman i ponovno Bošnjak dio su bošnjačkog kontinuiteta, povijesnog razvoja od naroda do državotvorne nacije. U tom nizu nacionalno ime “Musliman” prihvaćeno je tek 1971. i bilo je samo stepenica koja nam je s jedne strane nametnuta, a s druge nam je omogućila da spriječimo svođenje našeg naroda na vjersku zajednicu bez prava na nacionalni suverenitet.

Po prvi put u svojoj povijesti 1993. godine iskoristili smo svoje demokratsko pravo i samostalno se opredijelili za ime koje potvrđuje našu stoljetnu utemeljenost na područlju BiH, čime je nacionalna sudbina Bošnjaka postala neodvojiva od Bosne.
Danas, na početku 21. stoljeća, nužno je otkloniti lažnu dilemu Bošnjak ili Musliman u korist pravog povijesnog imena Bošnjak. Bošnjaci su europski narod slavenskog porijekla koji je primio islam zbog očuvanja svoje posebnosti i neovisnosti. Imamo svoju povijest, tradiciju, kulturno nasljeđe koje je vezano za područlje BiH. Identitet Bošnjaka koji žive u Republici Hrvatskoj obogaćen je činjenicom da smo hrvatski građani koji uživaju jednaka prava kao i svi ostali gradjani RH.

Ustavni zakon o nacionalnim manjinama Republike Hrvatske priznao je realnost bošnjačke nacionalnosti i 2003. Odredio joj status punopravne nacionalne manjine. Isti Ustavni zakon s pravom ne priznaje termin “Musliman” jer je riječ o jednom narodu, Bošnjacima, koji ima isti jezični, kulturni i nacionalni identitet. Stoga svi koji su se izjasnili “Muslimanima” podvedeni su pod rubriku “ostali narodi Europe” i praktički time ostali nepostojeći u okvirima svih pravnih regula u RH što znači da ne mogu ostvarivati prava iz navedenog zakona. Na taj način umanjuje se obim programa namijenjenih našem narodu jer se programska sredstva i prava na sudjelovanje u državnoj upravi određuju i prema kriteriju broja pripadnika određene nacionalne manjine, u našem slučaju Bošnjaka.

STOGA VAS POZIVAMO DA PROMIJENITE SVOJE NACIONALNO OPREDJELJENJE MUSLIMAN U BOŠNJAK I NA TAJ NAČIN OSTVARITE PRAVA KOJA PRIPADAJU VAMA I BOŠNJAČKOJ NACIONALNOJ MANJINI U RH KAO ŠTO SU:

Većim brojem Bošnjaka ostvarujemo veća sredstva namijenjena za rad nacionalne manjine Bošnjaka, odnosno unapređenje socijalnog, kulturnog, obrazovnog i političkog standarda.
Ostvarujemo pravo na zaposlenje u državnoj upravi sukladno broju Bošnjaka.
Razbijamo “umjetno” nastalo nacionalna razdvanja i jačamo ukupan Bošnjački korpus.
Funkcioniramo u okvirima ustavno priznate kategorije i podupiremo svoje udruge kako bi što bolje štitili svoja osobna i kolektivna prava.