Legenda o Ajvaz-dedi

Fatima Maslić

LEGENDA O AJVAZ-DEDI U STIHOVIMA RUSMIRA AGAČEVIĆA RUSA

U okviru 504. dana Ajvatovice, na gornjem platou Staroga grada, u organizaciji Zavičajnog muzeja Travnik, izvedeno je scensko čitanje „Legende o Ajvaz-dedi“ autora Rusmira Agačevića Rusa. Osvježavajući povjetarac i potmuli zvuci grmljavine koji su iz daljine najavljivali dolazak ljetne oluje, stvorili su prirodnu scenografiju, s naglašenom dramskom atmosferom.

Publika je s pažnjom i ganućem slušala nadahnute stihove koje su govorili Enes Škrgo,Aida Vareniković i Matej Baškarad, uz muzičku pratnju benda „Mustra orchestra“.

„Legendu o Ajvaz-dedi“ imala sam priliku čuti prvi put u Elči Ibrahim-pašinoj medresi prije šest godina. U njenom scenskom predstavljanju, pored drugih sudionika, učestvovao je i sam autor…

Treće predstavljanje ovoga djela pred travničkom publikom planira se izvesti u okviru ovogodišnjih 11.Ilhamijinih dana.

Lijepa, pitka „Legenda o Ajvazdedi“,u posljednje vrijeme plijeni pažnju i hrvatske javnosti zahvaljujući izvedbi „Zvrk teatra“, dječijeg ansambla koji odnedavno djeluje u okviru KDBH „Preporod“ pod vodstvom Rusmira Agačevića Rusa.

Kako je nastala „Legenda o Ajvaz-dedi“ svojevremeno je objasnio sam autor u jednoj poruci koju mi je poslao elektronskom poštom. Budući da se u tome pismu pojavljuju i druge informacije o projektu koji se razvija oko ovoga djela, prenosimo ga u cijelosti:

«Pozdrav Fatimi iz Travnika grada!

Evo Ti šaljem u prilogu tekst o Ayvaz-dedi.

Prije nekoliko godina iz agencije Via Media iz Sarajeva, upućen mi je hitan poziv, jer su se njihovi predstavnici nalazili u Istanbulu, i ašikovali

s Turskom televizijom o radu na crtanom filmu na temu Ayvaz-dede.

Bio je raspisan neki interni konkurs i na njega su se javili neki književnici iz BiH, no kada je došlo do priče o animaciji, odnosno radu na šest nastavaka po 5 minuta – sve je zapelo.

Niti se producentima u Turskoj, niti se crtačima iz Sarajeva dopao i jedan od priloženih scenarija.

Tada su mene iz Via Medija zamolili da im napišem nekoliko kartica teksta, da to oni mogu pokazati i hitro prevesti producentima u Turskoj.

A oni će se tamo zadržati još jedno sedam dana pa makar da im napišem dvije-tri kartice.


Tako to bude, te ja tako sjednem i za tri dana sve iz sebe prepišem…

Elem nejse, sav je tekst na turski preveden, rade se još neki prevodi, i sve se to mukotrpno odvija i kotrlja. Čovjek koji sve to crta jeste Berin Tuzlić,dobitnik nekoliko evropskih i svjetskih priznanja za rad na crtanim filmovima.

Turska televizija je insistirala isključivo na tekstualnom i vizuelnom pristupu koji je namijenjen djeci. Prema mome ispisanom tekstu Berin Tuzlić

je sve to preuzeo, odnosno agencija Via Media,s kojom imam potpisan ugovor. Dakle autor koji crta je etablirani crtač sa značajnim referencama u svijetu crtanog stvaralaštva, tako da ja nisam, niti mogu bilo šta u tom smislu utjecati,osim što sam u prvom susretu s Tuzlićem izrazio želju da to bude slikovnica „barem zrnce nalik na slikovnice iz mog djetinjstva“ …

Eto, tek nekoliko riječi i pojašnjenja o cijeloj toj priči vezanoj za nastanak slikovnice.

Tebi i tvojima šaljem sepet pozdrava iz SOS Dječijeg sela Lekenik.

Rusmir»

Kako čitaoci ne bi ostali uskraćeni za sve informacije o autoru „Legende o Ajvaz-dedi“, ovom prilikom ćemo podsjetiti na važnije činjenice iz

njegove stvaralačke produkcije.

Rusmir Agačević Rus je rođen u Travniku 1952.godine. Njegov stvaralački, veoma produktivan rad se iskazuje kroz raznolike umjetničke forme.

Pojednostavljeno rečeno, riječ je o svestranom umjetniku. Svakako, najbolje ga poznajemo kao dramskog pisca, autora 11 drama, koji je svojim tekstovima obilježio zlatno doba Travničkog pozorišta,s naslovima kao što su „Ljudi ko vozovi“(1980.) te drama „Ilhamija“ ( 1984.) koja je uvrštena u Antologiju mlade drame Bosne i Hercegovine,prevedene na više jezika. Po mišljenju poznatog teatrologa i kritičara Safeta Plakala,Rusov dramski tekst „Ilhamija“ predstavlja „najuspješniju povijesnu dramu u Bosni i Hercegovini“.

Zatim slijedi „Picnic“, pa „Događanje familije Hadumić“, snažna groteska kojom je autor maestralno anticipirao bosansku stvarnost na prelazu iz 20. u 21. Stoljeće

Tu su i pozorišne predstave „Cokule“, „The Kateteri“ i niz drugih, kao i brojni dječiji teatarski igrokazi.

Naša sredovječna generacija Rusmira Agačevića Rusa pamti i kao aktera edukativnog TV-serijala za djecu „Nedeljni zabavnik“, zabavne emisije koju je režirao legendarni Timothy Byford,a koju su s jednakom pažnjom pratili i roditelji,uživajući u nastupu šarmantnog travničkog tandema

– Vajte i Rusa.

Napravio je Rus i 11 kratkih dokumentarnih filmova te jedan zaseban opus produkcije za djecu,19 teatarskih igrokaza, kao što su „U koferu bajka“ i „ Pif“.

Dugo vremena je pisao i kolumne u sarajevskim časopisima „Svijet“ i „As“.

Objavio je knjigu dramskih tekstova „Četiri teatarska komada“, a u pripremi je knjiga igrokaza za djecu „Deset stihovanih bajki“ i slikovnica „Legenda o Ajvaz-dedi“ i „Mljekar i guslač na krovu“.

Prošle godine u izdanju KDBH „Preporod“ objavljena je zbirka priča „Snovopriče o Sefardima i Aškenazima Travničkim“, njegovo remekdjelo, koja će zasigurno biti uvrštena u buduće antologijske prikaze književnosti 21. stoljeća na južnoslovenskom govornom području.

Rusmir Agačević Rus posljednjih deset godina živi u Hrvatskoj u slavonskom mjestu Lekenik,gdje ostvaruje svoj program za djecu „Preko scene do samopouzdanja“, djelujući kroz SOS Dječija sela u Hrvatskoj i kroz svoje malo kazalište „Zemlja patuljaka“, a voditelj je dramskog studija za djecu „Zvrk“ u KDBH „Preporod“.

Tekst  prenosim iz   DIVAN, LIST BOŠNJAČKE ZAJEDNICE KULTURE “PREPOROD”  OPĆINSKOG DRUŠTVA TRAVNIK,broj 53, Travnik, novembar/studeni 2014.

Vijeće je tokom prošle godine u suradnji s KDBH PREPOROD i Dječjim kazalištem ZVRK TEATAR koji vodi književnik Rusmir Agačević Rus priredilo predstavu za djecu i odrasle “Legenda o Ajvaz-dedi” i premijerno ga izvelo/prikazalo u Kazalištu lutaka, Zagreb.

mr.sc.Kemal B.Bukvić