Nagrade HHO-a Andreju Plenkoviću, Azizu ef. Hasanoviću i emisiji ‘Plodovi zemlje’

U povodu Međunarodnog dana ljudskih prava, Hrvatski helsinški odbor (HHO) u srijedu je dodijelio svoje godišnje nagrade za 2014. zastupniku u Europskom parlamentu Andreju Plenkoviću, muftiji Islamske zajednice u Zagrebu Azizu ef. Hasanoviću i HRT-ovoj emisiji “Plodovi zemlje” i njezinom uredniku Vlatku Grguriću.

HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu Andrej Plenković dobitnik je nagrade HHO-a “Miko Tripalo” za doprinos u zaštiti i promicanju ljudskih prava koji nadilazi profesionalne obveze i uobičajene standarde, a muftija Islamske zajednice u Zagrebu Aziz ef. Hasanović nagrade “Sulejman Mašović-Luka Vincetić-Jovan Nikolić” za doprinos međureligijskom dijalogu, ekumenizmu i vjerskoj toleranciji.

HRT-ovoj emisiji “Plodovi zemlje” i njezinom uredniku Vlatku Grguriću pripala je nagrada “Joško Kulušić” za doprinos u zaštiti i promicanju ljudskih prava na području medijskog djelovanja.

U obrazloženju nagrade Andreju Plenkoviću, između ostalog, stoji da se kao voditelj izbornog izaslanstva Europskog parlamenta u Ukrajini istaknuo inzistiranjem na poštivanju visokih standarda ljudskih prava te da je zaslužan za iniciranje rezolucije Europskog parlamenta o Vojislavu Šešelju.

U obrazloženju nagrade muftiji Azizu ef. Hasanoviću ističe se da njegov hrabri i argumentirani stav prema krajnje radikalnom islamizmu u Siriji i Iraku kao nečeg protivnog stvarnim vrijednostima islamske vjere, predstavljaju istinski glas razuma civilizacijske tolerancije. Također, ističe se i njegov osobni angažman na stvaranju dobrih odnosa s kršćanima, pogotovo katolicima u Hrvatskoj.

HRT-ova emisija “Plodovi zemlje” prepoznata je, ističe se, kao kritična i istraživačka, koja pokušava što bolje prikazati stvarni život jedne socijalne manjine čiji je život vezan za poljoprivredu i ribarstvo te daje veliki doprinos ekološkoj koncepciji suvremene poljoprivrede. Emisija je, navodi se, rađena vrlo profesionalno, bez senzacionalizma te je lišena pristranosti, u skladu s najvišim etičkim standardima.

Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko ustvrdio je da se u Hrvatskoj visoko cijene ljudska prava i od državnih i od društvenih institucija. Podsjetio je da nedavno izvješće Transparencyja pokazuje da Hrvatska ne napreduje u pogledu percepcije korupcije, a tu, istaknuo je, počinje jedan od uzroka problema društva u ostvarivanju ljudskih prava.

“Upravo razgranata korupcija u kombinaciji s dugotrajnom recesijom najvećim dijelom doprinose negativnoj slici o lošem stanju na području ljudskih prava u Hrvatskoj”, naglasio je Leko. Iako je Hrvatska dosegnula visoke međunarodne propise, problem postoji u provedbi tj. pravosuđu, rekao je Leko.

Predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak naglasio je da je temeljni problem Hrvatske nekada bilo kršenje ljudskih prava vezan uz nacionalnu i vjersku problematiku. “Danas je, srećom taj broj zanemariv, no time ipak ne možemo reći da je Hrvatska prerasla probleme vezane uz nacionalne manjine”, istaknuo je.

HHO, kazao je, raduju napori različitih vjerskih zajednica da kroz međusobni dijalog u duhu tolerancije i međusobnog poštivanja rade na odobrenju onih vrednota i vrijednosti koje su ugrađene u europsko i hrvatsko društvo. Ipak, vezano za vjerske slobode, ustvrdio je da se nerijetko crkva i pojedinci kroz medije označavaju kao mračnjaci i zaostali klerofašisti. Naglasio je važnost rasprave o pitanju sekularizma i položaja vjerskih zajednica, ali smatra da joj je potrebno posvetiti puno više tolerancije i pažnje.

Čičak je upozorio da podjela na hrvatskoj sceni nije samo politička i ideološka, već da se osjeća u svim segmentima društva te nas sve češće prisiljava da biramo stranu na kojoj jesmo ili ćemo biti, čak i kada to ne želimo. Pritom se, istaknuo je, gubi primarni interes – stvaranje najužeg minimuma zajedništva koje je potrebno svakoj državi i društvu.

Ustvrdio je da najveću odgovornost za govor mržnje u društvu snose naše političke elite, a uz njih i mediji u službi pojedinih centara moći.

Izvor: narod/h