Velika Britanija, Holandija i SAD traže da genocid u Srebrenici uđe u školske udžbenike širom svijeta

Rezolucijom Velika Britanija uz pomoć Holandije i SAD tražit će da 11. juli bude proglašen međunarodnim danom spomena na žrtve genocida u Srebrenici

Najava da bi Velika Britanija uz podršku Holandije i SAD mogla uputiti rezoluciju Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija da 11. jul bude proglašen “međunarodnim danom spomena na žrtve genocida”, po tko zna koji put podijelila je BiH.

Dok s jedne strane predstavnici Srba tvrde da je to besmisleno i da genocida nije bilo, predstavnici bošnjačkog naroda tvrde da je jedna takva rezolucija neophodna, te da je nedvosmisleno utvrđeno da je u Srebrenici bio genocid.

Za Dušanku Majkić, zahtjev Velike Britanije predstavlja kreiranje istine po volji moćnih, a ne pravdoljubivih, jer je cilj takve inicijative da se iz BiH pošalju crno-bijele slike iako je poznato da o događajima treba suditi nakon što prođe neko vrijeme.

“To je jednostran pogled na tragediju koja se dogodila u BiH, jer kada bi bio otprilike isti pogled na te događaje, onda bi svi vidjeli da je riječ o žrtvama na strani svih naroda i da o tome treba tako suditi”, rekla je Majkićeva za banjalučke Nezavisne novine.

S druge strane, u bošnjačkim strankama kažu da svijetu treba međunarodni dan spomena na žrtve genocida s obzirom na to da je nedvosmisleno utvrđeno da je on počinjen na području Srebrenice.

“Presuda suda je nedvosmisleno pokazala o čemu se radi. Za ono što se dogodilo u Srebrenici po svim mjerilima radi se o genocidu i kamo sreće da se nikada, nikome i nigdje ne ponovi ništa slično”, rekao je Senad Bratić, potpredsjednik Narodne skupštine RS iz reda SDA, dodajući da ne vidi ništa sporno u tome da Ujedinjene nacije u sjećanje na srebreničku tragediju ustanove međunarodni dan spomena na žrtve genocida.

S druge strane, opet, stiže mišljenje da je inicijativa Velike Britanije plod lobiranja Bošnjaka i da eventualno proglašenje međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici neće biti opšte prihvaćeno pogotovo u BiH.

 

Inače, rezolucijom Velika Britanija uz pomoć Holandije i SAD tražit će da 11. juli bude proglašen međunarodnim danom spomena na žrtve genocida u Srebrenici, ali i to da u obrazovni sistem BiH i drugih zemalja uđe gradivo koje će srebreničke zločine okarakterisati kao genocid.

“To će biti teško. Mišljenja sam da djecu u osnovnim školama ne treba opterećivati tim stvarima, ali u srednjim im treba omogućiti i predstaviti istinu”, kaže Bratić.

Majkićeva tvrdi da od toga neće biti ništa jer je obrazovanje i pitanje školskih programa u nadležnosti entiteta, a ne nekog drugoga, te da će tako i ostati.

Zagovornici dosad najoštrije rezolucije o Srebrenici zatražili su da se osigura veća saradnja u svijetu kako bi se preventivno upozorili na genocide i druge ozbiljne međunarodne zločine. Pored toga, na adrese država članica je upućen poziv da države koje još nisu ratificirale ili pristale na Konvenciju o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida to pitanje prioritetno razmotre.
Također, predlagači rezolucije oštro osuđuju negiranje genocida u Srebrenici.

Maureen Cormack u Srebrenici

Maureen Cormack, ambasador SAD u BiH, danas će posjetiti opštinu Srebrenica, najavljeno je iz američke ambasade BiH.

Planirano je da se Cormackova sastane sa zvaničnicima opštine Srebrenica, predstavnicima udruženja porodica žrtava, ali i s predstavnicima lokalnih nevladinih organizacija. Također, kako je saopšteno iz američke ambasade, Cormackova planira posjetiti i osnovnu školu u Srebrenici.