Zagreb: Milan Bandić i muftija Hasanović nosili bijele trake u znak sjećanja na žrtve prijedorskih logora

Na prvom obilježavanju “Dana bijele trake” u Zagrebu, a na spomen stradanja Bošnjaka i Hrvata u logorima u dolini rijeke Sane, u Islamskom centru u Zagrebu večeras je postavljena izložba fotografija i prikazan dokumentarni film koji svjedoče o užasnim zločinima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Skupu su nazočili Milan Bandić, Aziz ef. Hasanović, Azra Kalajdžisalihović, Elvir Hodžić, Veljko Kajtazi i mnogi drugi hrvatski i bošnjački politički i kulturni djelatnici, svi noseći simbolično bijeli povez oko rukava kao znak solidarnosti i sjećanja na žrtve logora u okolici Prijedora.

Vlasti lokalnih Srba izdale su 31. svibnja 1992. naredbu putem lokalnog radija da nesrpsko stanovništvo svoje kuće obilježi bijelim zastavama ili plahtama, i da pri izlasku iz kuće stavi bijeli povez oko rukava.

To je bio samo početak kasnije bilance koja iznosi 3.183 ubijenih i mrtvih žena, muškaraca i djece u logorima Omarska, Trnopolje i Keraterm.

S područja Prijedora i Sanske doline tijekom rata protjerano je 83 000 stanovnika.

Samir Sinanović, autor fotografija „Genocid u dolini rijeke Sane” ispričao je kako su fotografije s izložbe nastale u periodu između 1996. i 2000. godine kada su vršena iskopavanja grobnica.

To je fotodokumentacija s prostora od 150 kilometara, rekao je autor, koji  uključuje gradove Prijedor, Ključ, Bosanski Novi i Sanski Most.

„Fotografije sam radio još kao momčić, fotoamater, i one su svjedočanstvo ratnih zbivanja”, rekao je Sinanović koji danas živi i radi u Sanskom Mostu.

Senad Nanić, predsjednik ”Preporoda” izjavio je kako je ponosan da se ”Dan bijelih traka” napokon obilježava u Zagrebu. Istaknuo je kako je broj žrtava logora u okolici Prijedora veći nego u svim logorima u BiH zajedno, ali kako se ta činjenica uporno prešućuje i stavlja se naglasak samo na Srebrenicu.

„Ni danas, nakon gotovo 22 godine, Prijedorčani ne mogu obilježiti mjesto stradanja svojih najbližih jer im je to zabranjeno”, rekao je Nanić.

„Želimo izvršiti pritisak na institucije države u kojoj živimo, od Hrvatske, da zatraže od institucija BiH da se to Prijedorčanima omogući”, zaključio je Nanić.

Veleposlanica BiH u Zagrebu Azra Kalajdžisalihović rekla je kako je ovo pokušaj da se ukaže na potrebu procesuiranja svih onih koji su ovim zločinima sudjelovali.

Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik, bijele trake usporedio je sa židovskim žutim zvijezdama koje su morali nositi po nalogu nacistia u vrijeme Drugoga svjetskoga rata.

Predstavnik Udruge žena ”Izvor” iz Prijedora Edin Ramulić rekao je kako ono što se dešavalo 90-ih još uvijek u nekim oblicima traje.

„Tamo se nastoji uništiti bošnjačka i hrvatska zajednica, a svi oni koji su se vratili proživljavaju diskriminaciju”, rekao je Ramulić.

Ramulić je pozvao sve 31. svibnja u Prijedor na obilježavanje ”Dana bijele trake” na kojima se očekuje nekoliko stotina aktivista iz cijele regije. Na spomen 103-oje ubijene prijedorske djece, 103 aktivista srpske nacionalnosti iz Banja Luke i Srbije sudjelovat će na ovom skupu.

Nakon uvodnih govora na otvorenju, prikazan je dokumentarni film autora Petra Fincija, „Zločini pred tribunalom – Prijedor”.