III. konvoj – izvještaj

Pismenost i kulturu srednjevjekovlja, bez obzira na dinamično mijenjanje unutrašnjih granica, značajno je obilježio civilizacijski val proistekao iz samog bosanskog  tla, na kome su uz novopridošle Slavene, živjela i ilirska plemena sa svojim svjetonazorom, ali i s iskustvom antičko-rimske i latino-kršćanske civilizacije. Bila je to civilizacijska mješavina različitih kulturoloških modela koje je mogla objediniti jedino snažna državotvorna ideja bosanskih vladara.Dakle, bosansko-humsko srednjovjekovlje je imalo svoje stabilne  vrijednosti:bosanstvo kao “ideologiju” srednjovjekovne države, Bosansku crkvu organiziranu na starokršćanski način i katoličanstvo predvođeno franjevcima.Sve u svemu, Bosansko Kraljevstvo je do svoga sloma 1463. godine bilo dijelom europskog srednjevjekovlja.

U bosanskom gradu Srebrenici je daleke 1291.godine osnovana prva katolička bosanska župa.U srednjovjekovnoj Srebrenici rudari su kopali i talili srebro, majstori zlatari i filigani su ga obrađivali, i putem dubrovačkih trgovaca prodavali aristokratima i građanima diljem Europe.Naročito je bio cijenjen bosanski srebrni pojas.Srebrenički rudari,zlatari i trgovci su izgradili i gotičku crkvu sa samostanom,a fratri su svojoj provinciji dali ime Bosna Srebrena i od tada fratri i Bosna zajedno traju!

Za razliku od srednjevjekovlja, na kraju 20.stoljeća, Bosnu i Srebrenicu sa isukanim kamama i žedni krvi, poharaše Mladić i njegove trupe.

Srebrenica se pretočila u simbol, tužan simbol bosanskog Auschwitza!

Poništena je prošlost i sadašnjost, svaki ljudski smisao, zahvaljujući Srbima koljačima koji su tada, a i danas svjesni užasa što ga počiniše 1995.godine. Svjesni su masakra i masovnog ubijanja Bošnjaka Srebrenice i Podrinja, i Nizozemski vojnici.Svjesna je i cijela Europa.Svijet. Vremenom su postali svjesni nadolazeće kame i Bošnjaci koji su znali da je ne mogu izbjeći.Smrt nije bila trenutna,jer ubijani su i klani na 70 raznih pozicija, a poslije kada više bol nisu osjećali,njihova mrtva tijela su bagerima iskapana i seljena na druge lokacije.Sekundarnih grobnica ima od Zvornika do Žepe. Koliko ih Drina krije nikada se neće otkriti! Stotine Bošnjakinja je danima silovano sa nadom Srba da će jednog dana rađati djecu koja će imati i srpsku krv u svojim venama?!U Potočarima će za koju godinu biti sveukupno preko 10 000 humki koje će govoriti svaka za sebe. Svaki posjetilac će sa sobom ponijeti jednu priču, priču koje će  pojedinačno govoriti o selektivnom terorizmu koji se nastavlja i dan danas. Arapi su i dalje žrtve holokausta iako niti jedan nikada nije mogao niti biti optužen za smrt u nekom od brojnih logora žirom Njemačke?! Mladić i njegovi koljači su i dalje na slobodi. Mnogi, što posebno užasava i brine, svakodnevno šeću ulicama  Srebrenice, Bratunca,…cijelog Podrinja. Mostovi na Drini im ulijevaju sigurnost u brzo bježanja u Srbiju ako se neko nekad sjeti da ih izvede pred lice pravde?? Do tada,Bošnjacima preostaje da se sjećaju i da ne zaboravljaju! Ko može,neka oprosti/halali.A Majke Srebrenice i Žepe će i dalje pogledati preko prozora i otvorenih vrata.Možda se,jednog dana pojavi i zakuca  …milo lice sina,supruga,oca?

Ali,što nekad davno zapisa Ivo Andrić:..žao mi je kad pomislim da sa svakom starom ženom umre jedan stih i sa svakim fratrom biva zakopana jedna istorija.

UČIMO DJECU DA BUDU LJUDI

Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, u skladu sa svojim Programom rada, formiralo je Radnu grupu i u februaru/veljaći pokrenulo inicijativu za pripremu III.Konvoja mladih Bošnjaka i njihovih prijatelja ” DA SE NIKAD NE ZABORAVI “, za Srebrenicu. Prvi radni sastanak održan je 24.02.2009.godine i do pisanja ovog Izvještaja održano je 16 vrlo učinkovitih i korektnih sastanaka.Radna grupa je u međuvremenu formirala i Grupu za odnose sa medijima koja je održala 6 sastanaka i odradila vrlo konkretan posao.Važno je napomenuti da su svi članovi Radnih grupa vrlo savjesno i disciplinirano prihvatali i odrađivali preuzete obveze.

Kao i ranijih godina, planiralo se sa 400 učesnika stim da je otvorena mogućnost povećanja broja pošto je Vijeće planiralo sredstva za prijevoz i ručak u Srebrenici.Radilo se na osiguranju dovoljnog broja bogatih lanch paketa, vode i voća za sve sudionike Konvoja. Naravno spavanje je preliminarno bilo dogovoreno sa direktorom Behram Begove Medrese u Tuzli, a po potrebi je u rezervi bila opcija sa Kalesijom.

Nakon prvog radnog sastanka poslana su pisma namjere na sve adrese sa kojih se mogao očekivati određen broj putnika: svim medžlisima IZ u HR, svim bošnjačkim asocijacijama/udrugama u HR,svim vijećima bočnjačke nacionalne manjine u HR, svim vijećima nacionalnih manjina Grada Zagreba, političkim strankama, asocijacijama mladih, IZ Slovenije/Ljubljana, IZ Austrije, Medresi u Sarajevu, Asocijaciji mladih Kalesije i na još dosta adresa.Vrijeme je prolazilo, ali odgovora nije bilo tako da smo uveli dežurstvo i uz svesrdnu pomoć tajnice vijeća telefonski i onlain stupali u vezu sa pozvanima tražeći da dostave popise potencijalnih putnika.Takav način rada je urodio plodom i našli smo se pred izazovom: sveukupna brojka potencijalnih sudionika Konvoja je prešla 850!?

Bili su to slatki problemi pred kojima se našla Grupa! Pošto je u rad bio uključen i predsjednik Vijeća, dogovorili smo da jedna grupa ode na teren/u Bosnu i na licu mjesta izvidi mogućnosti spavanja i ručka. Dobra suradnja je ostvarena i sa predsjednikom IZ Srebrenica Alijom Tabakovićem i načelnikom Osmanom Suljićem, tako da smo na kraju osigurali 6 restorana za ručak.Uspjeli smo smanjiti i cijenu ručka na 8 KM tako da smo uštedjeli određena sredstva i izbjegli gužvu kod ručka!

Medresa u Tuzli osigurala nam je 367 mjesta za spavanje i doručak, Kalesija je primila autobus OKM-a na spavanje, večeru i doručak, a ostatak je primila vojarna/kasarna Dubrave kod Tuzle na spavanje i bogat doručak.

Na spavanje u Tuzlu je došlo i 85 sudionika iz Dubrovnika.

Jedan autobus, iz Gunje, došao je ujutro u Tuzlu, dva autobusa sa 100 učenika Medrese iz Sarajeva u Potočare, i 100 mladih iz Kalesije.

Bio je to do sada najbrojniji Konvoj!Posebna vrijednost je činjenica da je u Konvoju sudjelovalo oko 30% drugih, odnosno sudionika drugačijeg vjerskog, političkog i nacionalnog određenja!!

Tehničko vodstvo puta tražilo je i primilo više ponuda za prijevoz.  Izabrana je najbolja ponuda/7150KN od DADO-tours sa kojim  Vijeće inače ima dosta korektnu suradnju.
Sudionicima iz Istre i Rijeke Vijeće je sufinanciralo troškove prijevoza u istom iznosu pošto su doputovali do Zagreba drugim prijevoznikom. Međutim, ostaje otvoreno pitanje da li ćemo i ubuduće pristajati na takav vid suradnje?!

Određena su dva stajališta za odmor (Ribarska kuća 201 km i Sredinci 244 km ) kao i po dva voditelja u svakom autobusu. Dogovoreno je sa Ekremom, Nufikom i još par pojedinaca da u putu od Kalesije do Potočara upoznaju putnike po autobusima sa terenom,odnosno mjestima gdje su vršena ubistva, odnosno pokolji nevinog bošnjačkog stanovništva.U tu svrhu su pripremljeni i određeni pisani materijali iz kojih se dala isčitavati statistika i drugi podaci u vezi pojedinih gradova kroz koje smo prolazili.

Za sve putnike,sudionike Konvoja, prijatelj Vijeća Jonuz Idrizi je donirao bogate lanch pakete/500 kom, a Aziz ef.Hasanović je osigurao 500 boca vode u suradnji sa poslovnim
Partnerima.    

Kontaktna grupa je ostvarila direktnu i korektnu suradnju sa Hrvatskim Crvenim Križom tako da je u Konvoju sudjelovao jedan autobus sa 11 gradskih, županijskih i općinskih organizacija CK HR. HR CK je pokrio troškove cijene autobusa, svi dionici su vrlo zadovoljni doživljenim i već su najavili sudjelovanje i u IV.Konvoju!
U razgovoru sa Muftijom dogovoreno je da svaki mesdžid u HR izdvoji po jednu sergiju za Srebrenicu pošto IZ HR plaća jednog imama u Srebrenici. 

Skupljeno je, i delegacija na čelu sa mg.Azizom ef.Hasanovićem uručila je 12 000 KM/6000E.Razgovaralo se o još nekim vidovima pomoći jer sad IZ Srebrenice broji 8 imama, a zapravo je jedina organizacija na koju drugi osim Bošnjaka nemaju uticaja!

Gradonačelnik gosp. Milan Bandić je obećao i obećanje održao, platiti 5 autobusa na čemu smo mu svi iznimno zahvalni!

Merhamet je pripremio 800 paketa sa po dvoje traperice i dvoje tenisice/iste pripremio Osman Palić sa suprugom, koje je darivao Nazim Tafiloski.Merhamet Srebrenice je preuzeo donešenu donaciju i obavezao se dalje dostaviti do krajnjih korisnika.

Vrijedna pomena i svake pohvale je suradnja sa Županijskim Vijećem GZ  i Gradskim vijećem Velike Gorice. Gradsko vijeće je pokrilo troškove prijevoza, kao i Županijsko.Međutim, predsjednica Županijskog vijeća Sanela Kantarević je osigurala u suradnji sa gđo.Marijom Ledinski Anić: 2 EKG aparata, 1 mokri sterilizator i 2 kutije lijekova.

Naše vijeće je osiguralo jednu specijalnu torbu sa svim potrebnim za hitnu intervenciju,a apoteka Nuhbegović iz Savske c. je donirala dvije torbe lijekova i drugih potrepština za djecu.

Sve nabrojano je preuzela dr. Fadila Hasanović koja je inače radnik Srebreničke bolnice, ali koja obilazi sela u krugu od 50km i pruža pomoć prije svega starijem bošnjačkom stanovništvu…

Prilikom organizacije IV.Konvoja više ćemo truda uložiti u nabavku svake potrebne medicinske opreme i nužnih lijekova.

Kad smo već kod medicine, prilikom susreta sa načelnikom Suljićem i predsjednikom Skupštine Pavlovićem, predloženo im je ispred Vijeća da po potrebi bolnicu besplatno opremimo novim odjelom za dijalizi/Kemal Bukvić, a dr.Latić Ferid iz Slavonskog Broda je ponudio besplatnu edukaciju digestivne kirurgije. 

Grupa za kontakt sa medijima je, pošto nam je Samarah uskratio pravo korištenja fotografije sa tabutima/tražio 500E, uz pomoć prijatelja iz HR CK, izradila novi plakat Konvoja koji je razaslan na sve moguće adrese i koji je na određen način krasio prostorije u kojima je bio izložen. Kontaktirane su sve državne i komercijalne televizije, radio stanice i tiskovine diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine.Gostovali smo u live emisiji na OTV-u, u Prizmi na HRT-u u dva navrata, na radiju 101 i drugim radijima, različitim internet portalima,bezbroj tiskovina, televizijama i radio postajama u BiH. Dogovoren je dolazak Zvonka Marića sa RTV SA u Srebrenicu, a nakon toga je uslijedila i prikladna reportaža.

Sa konvojem je putovao i Sead Alić i dogovoreno je da iz snimljenog materijala napravi kraći dokumentarni film, jednu priču o Konvoju i Srebrenici!

Vrlo važno je podvući da su Konvoj i ove godine ispratili Muftija i Gradonačelnik Milan Bandić,da je po prvi put došao i ambasador BiH, gospodin Vladimir Raspudić, da je omladinka Jasna Buljić podcrtala važnost sudjelovanja u konvoju, da su Aziz ef.Hasanović i Ekrem Bečirović na kratko u Veliku dvoranu h.Salim Šabić unijeli dah Podrinja i naglasili našu obavezu pijeteta prema nevino pobijenim Bošnjacima,da su podijeljene zahvalnice svima koji su u prošlom konvoju na bilo koji način obogatili i olakšali njegovu realizaciju, da su u Potočare došli Amor Mašović koji godinama istražuje i traži grobnice koje kriju kosti nevino pobijenih i koji jednostavno živi sa onima koji se još uvijek nadaju, te da je ispred boraca i invalida Armije BiH došao šef kabineta ministra, Salko Beba.

Da, mnogi su pozvani i mnogi su obećali doći, ali..valjda su imali prečeg posla?!

Zato su Majke Srebrenice i ovaj put došle i dočekale Konvoj! Razgovarale su o svojim problemima i životu sa delegacijom žena iz Konvoja.Pričale,  otvarale dušu. Ali, nekako smirenije i valjda više ne vjerujući ni u pravdu ni u sudstvo niti u pronalaženje živih tamo negdje po srbijanskim rudnicima. Bilo je to još jedno vrijedno iskustvo, priča koja čovjeka dugo prati i koje se vrlo teško oslobađa.

I Asocijacija studenata Pravnog fakulteta iz Srebrenice, dočekala je otvorenih srca sve sudionike Konvoja. Preuzeli su brigu oko dovežene donacije, a zatim se stavili na raspolaganje kao vodići u svaki autobus. Nadati se da će OKM zadržati kvalitet suradnje sa mladima Srebrenice i Kalesije!?

Priča o narodu Kalesije, njenoj omladini na čelu sa Miralemom Huremovićem, načelnikom Hasanom Uščuplićem i svima koji su otvorili i dušu i srce svakom učesniku Konvoja iziskuje puno više nego ovaj izvještaj. Biti kod kuće u kući, biti u Bosni, znači doći i živjeti Kalesiju! Ljudi čine jedno te isto, onako kako znaju, kako mogu, kako misle da je pametno. Narod Kalesije je sobom zadovoljan, ne traži puno, zapravo samo zove da im se dođe. Tada su zapravo jedino sretni!
Nahranili su nas i napojili, onako usput, kao pravi domaćini. Priredili folkloraše da nas zabave, svi izašli iz svojih kuća i stanova, noseći po komadić dobrote sa sobom.Dobra zemlja Bosna uvijek ostaje dobra!

Program u Domu kulture u Srebrenici je više nego oduševio sve prisutne!

Važno je istaći da je ove godine bio osjetno veći broj domačih posjetitelja nego ranije. Sa sudionicima Konvoja su uživali u folklornim točkama koje su izvodili mladi BKUD SEVDAH, Zagreb i BKUD NUR, Sisak i Pjevačke grupe BOSANA, Zagreb. Samir Nurkić,učenik srednje muzičke škole, ponovo je oduševio svojim miksom klasičnih melodija na harmonici i pjesmama Ljiljan i Na prozoru majka stoji..

Posebno, ili bar dodatno, bogastvo III.Konvoja čini činjenica da je u Konvoju bilo cca30% “drugih” i da je po  prvi put služena sv.Misa za Katolike koji su sudjelovali u Konvoju.Misu je služio tuzlanski fratar fra Martin Antunović, u kapeli sv.Marije na lokalitetu Klisa u Srebrenici.

Naravno, i spoznaja da na lokalitetu Srebrenice i Bratunca žive još 33 obitelji (oko 100 osoba) Hrvata katolika, svakako raduje.

Zadatak Vijeća/Radne grupe do godine je da nastoji povećati broj drugih sudionika Konvoja, još ga malo podmladiti i razraditi sve lokacije koje bi mogli u Srebrenici i neposrednoj blizini obići/Guber voda, Stari grad,… 
Međutim, kad već govorimo o drugima, treba istaći da su vijećnici mađarske nacionalne manjine bili sudionici Konvoja, da su 4 sudionika Konvoja bili Iranci, ali ostaje VELIKO pitanje zašto druge nacionalne manjine, odnosno njihovi predstavnici ne sudjeluju, bar simbolićno u Konvoju? Zašto niti jedan predstavnik Predsjedništva Koordinacije nacionalnih manjina Grada Zagreba nije niti u primisli izrazio želju da posjeti Srebrenicu i  pokloni se nevino pobijenim Bošnjacima Podrinja? Zar bar jedan ili nekoliko predstavnika Srpske nacionalne manjine nemaju snage da se priključe Konvoju, kad su to već uradili predsjednik Srbije Tadić i mnogi drugi Srbi/pravoslavni? Ili to pitanje trebamo prije svih postaviti našim susjedima Crnogorcima?

Dabome, kada bi se Zagrebački Srbi priključili Konvoju, bila bi to lijepa prilika da se posjeti/obiđe i pravoslavna cekva/manastir u Srebrenici! Ili, bilo kako bilo, Radna grupa za pripremu IV.Konvoja u plan događanja i obilaska na terenu, uvrstit će i posjetu pravoslavnoj crkvi u Srebrenici. Nadati se da ćemo bez obzira na britak jezik Kačavende biti ugodno i sa razumijevanjem primljeni od strane paroha!?

Vrijedi pohvaliti grupu Foruma mladih SDP-a koji već treču godinu za redom, dakle od samog pokretanja Konvoja, čine njegov obavezan i sastavni dio! Zahvaljujemo Forumu mladih sa željom da naša suradnja ubuduće bude još konkretnija i korektnija. I češća!

Vjerovatno smo u našem Izvještaju propustili nekoga pomenuti, pohvaliti, ali obzirom na veliki broj sudionika, sva događanja, nenajavljena odustajanja jednog dijela, brigu da sve prođe u najboljem redu, evidentno nedovoljan broj vijećnika našeg vijeća u Konvoju i dosta toga drugog i ne ćudi. Molimo sve one koje smo propustili pomenuti da se ne ljute, neka nam halale ili jednostavno se jave Vijeću ili Radnoj grupi i naš propust ćemo sigurno ispraviti!

Vijeće i Radna grupa za organizaciju III.Konvoja zahvaljuje svima koji su na bilo koji naćin doprinijeli njegovoj kvalitetnoj realizaciji! Posebne zahvale pripadaju Hrvatskom Crvenom Križu, Behram begovoj Medresi, Ministarstvu obrane BiH, Općini Kalesija sa svim strukturama i cjelokupnom građanstvu i svakako domaćinima u Srebrenici!

Radna grupa za pripremu III. Konvoja

___________________________
Kemal Bošnjak Bukvić