BOŠNJAČKA MANJINSKA ZAJEDNICA U REPUBLICI HRVATSKOJ

– Zagreb, 17. studenog 2005. –

Republika Hrvatska je zahvaljujući suradnji sa međunarodnom zajednicom donijela Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina kojim su regulirana prava manjina odnosno, ostvarivanje njihovih prava. Prihvaćena je i Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina, Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima te konvencija UN-a o građanskim i političkim pravima. Dakako, ne bi se trebalo zaboraviti na činjenicu da na ostvarivanje prava nacionalnih manjina u praksi vrlo veliki utjecaj ima i država matičnog naroda.

Temeljem Ustava i Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama "prava i slobode osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama kao temeljna ljudska prava i slobode, nedjeljiv su dio demokratskog sustava RH i uživaju potrebnu potporu i zaštitu, uključujući pozitivne mjere u korist nacionalnih manjina". Isti zakon regulira i prava, te zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskom Saboru, jedinicama lokalne samouprave i tijelima državne uprave i pravosudnim tijelima (sukladno odredbama posebnog zakona, a vodeći računa o sudjelovanju pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu na razini na kojoj je ustrojeno određeno tijelo). Pripadnici nacionalnih manjina, sukladno Ustavnom zakonu, sudjeluju u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama samouprave. U područjima gdje živi 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine, njeni pripadnici mogu izabrati vijeće nacionalnih manjina. U vijeće općine bira se 10 članova, u vijeće manjih gradova bira se 15, a u vijeće županija bira se 25 članova pripadnika nacionalne manjine. U slučaju da na jednom području živi najmanje 100 pripadnika nacionalne manjine bira se njen predstavnik. Kandidate za članove vijeća i predstavnike predlažu udruge i asocijacije nacionalnih manjina ili najmanje 20 predstavnika nacionalne manjine s područja općine, 30 s područja grada i 50 s područja županije. Vijeća donose statut, program rada, financijski plan i završni račun većinom glasova svih članova. Sredstva za rad vijeća osiguravaju jedinice lokalne samouprave, a određeni programi mogu se financirati iz državnog proračuna RH (s namjenom mora biti suglasan Savjet za nacionalne manjine). Dva ili više vijeća mogu radi unapređenja zajedničkih interesa osnovati koordinaciju nacionalnih manjina. Radi sudjelovanja nacionalnih manjina u javnom životu RH osniva se Savjet za nacionalne manjine. Članovi Savjeta surađuju s nadležnim državnim tijelima i tijelima jedinica lokalne samouprave, vijećima, predstavnicima i udrugama nacionalnih manjina. U Savjet se bira 12 članova: 7 članova na prijedlog vijeća i 5 iz reda istaknutih kulturnih, stručnih, znanstvenih ili vjerskih djelatnika na prijedlog manjinskih udruga i građana pripadnika nacionalnih manjina.

Prilikom popisa stanovništva 1991. 43 469 građana RH izjasnilo se kao Muslimani, odnosno 12 036 građana Grada Zagreba. Na Bošnjačkom saboru u Sarajevu 1993. bosansko-hercegovački muslimani su usvojili ime Bošnjak, te se prilikom popisa 2001. pripadnicima manjine sugeriralo da se izjasne kao Bošnjaci. Međutim, zbog nekvalitetnog i neblagovremenog informiranja, neupućenosti i propusta administracije, prilikom popisa stanovništva 2001. kao Bošnjaci se izjasnilo tek 20 755 građana, odnosno 6 204 građana Grada Zagreba. Među 20 706 osoba koji su svrstani u "ostale europske narode" (jednostavno rečeno, nigdje) 19 677 se izjasnilo kao Muslimani (kategorija iz 1991. ), a jednostavno se "izgubilo" 3 037 Muslimana-Bošnjaka što je više nego što danas živi u Primorsko-Goranskoj županiji (3 021).

Nacionalne manjine imaju pravo osnivati vijeća u 16 županija i u 262 jedinice lokalne samouprave, a u svim županijama i u 40 gradova imaju pravo na izbor predstavnika manjine. Bošnjaci su u 8 županija birali vijeća, a u 4 županije svoje predstavnike. Međutim, činjenica da u dosta gradova i općina (Bakar, Crikvenica, Mali Lošinj, Vukovar, Vinkovci…) kao i u tri županije živi veliki broj Muslimana ostavlja mogućnost da koliko sutra imamo nove predstavnike ili nova vijeća bošnjačke nacionalne manjine. Bošnjaci su u svrhu što kvalitetnijeg djelovanja i rješavanja zajedničkih problema formirali i svoju Koordinaciju, a imaju i svog predstavnika u Savjetu (prof. dr. Sead Berberović) sa kojim će vremenom uspostaviti konkretniju suradnju tako da će budućnost Bošnjaka u RH biti još organiziranija i trajna!

Želeći nastaviti sa konkretnijim radom Koordinacije županijskih vijeća i predstavnika bošnjačke nacionalne manjine u RH, koju su osnovali 1. ožujka 2005. na Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, Vijeće Grada Zagreba je 17. studenog 2005. pripremilo savjetovanje "Bošnjačka manjinska zajednica u RH u okviru rada i djelatnosti vijeća i predstavnika bošnjačke nacionalne manjine". Pozvani su predsjednici svih osnovanih vijeća i predstavnici, te čelni ljudi udruga i asocijacija Bošnjaka koje djeluju u RH. Organizator je savjetovanje podijelio u dva tematska dijela: u prvom dijelu govorili su predsjednici vijeća i predstavnici bošnjačke nacionalne manjine o problemima Bošnjaka u RH u okviru svojih sredina, a u drugom su o istoj problematici ali u okviru rada i djelatnosti svojih asocijacija i udruga govorili čelni ljudi istih. Organizator je pripremio potrebne radne materijale (press clipping i statističke podatke o Bošnjacima po županijama u RH) sa okvirnom satnicom i popisom svih učesnika.

Prisutne je pozdravio predsjednik VBNM Grada Zagreba, mr. sc. Tarik Kulenović koji se zahvalio na dolasku učesnicima i zaželio im da svojim sudjelovanjem na savjetovanju pridonesu rasvjetljavanju položaja i stvaranju modela koji vodi znatnom poboljšanju sadržaja i ostvarivanja prava nacionalnih manjina u RH, posebno prava sudjelovanja u procesima odlučivanja na svim razinama državnog organiziranja. Uvodnu riječ imao je moderator prvog dijela Kemal Bukvić koji je istaknuo da su za bošnjačku nacionalnu manjinu ovakva i slična savjetovanja samo edukativni put osiguranja rada vijeća i predstavnika Bošnjaka na pojedinom teritorijalnom području, kao i prilika da se ocijeni dosadašnji rad vijeća-predstavnika po županijama, te da se iznesu problemi sa kojima se Bošnjaci suočavaju u svojim sredinama. Svoje utiske, postignute rezultate i neuspjehe u radu, prvi je vrlo otvoreno i konkretno iznio Idriz ef.Bešić predsjednik VBNM Vukovarsko-srijemske županije. Istaknuo je Ef.Bešić tekuće probleme sa kojima se vijećnici svakodnevno suočavaju u svom radu, ali i vrlo decidirano napomenuo da će prije isteka svoga mandata ostvariti sve postavljene ciljeve (posebno vezane za gradove: Vinkovci, Županja i Vukovar, u kojima postoji realna šansa da u skoro vrijeme Bošnjaci dobiju svoje predstavnike ).

"Svaka manjina u ovoj državi ima svoju matičnu državu, samo mi nemamo?! Nemamo u Bosni nigdje otvorena vrata. Mi smo ovdje taoci BiH. Najnezahvalnije je u RH biti Srbin, pa onda Bošnjak? Ipak, mi stalno nešto nećemo, svako želi imati monopol nad onim što radi ? Ako mi sami sebe ne priznamo, ako ne razbijemo neke svoje komplekse, niko neće držati do nas…", bio je uporan dragi ef. Bešić nastavljajući svoju, ali i priču većine Bošnjaka, o sistemu rada koji primjenjuje, o brizi za sunarodnjake i načinu na koji bi se mogli još više uvezati i konkretnije djelovati.

Glavni i odgovorni urednik "Preporodovog Journal-a", informativnog glasila KDBH Preporod, Faris Nanić je rekao kako list služi kao pokušaj otvaranja međusobnog foruma za dijalog koji je potpuno otvoren javan i potpisan te ustvrdio da nam nedostaje pitanje javnosti

našeg dijaloga, pitanje potkrijepljenosti naših teza, te pitanje argumentacije. "U svim asocijacijama skloni smo donositi odluke u neformalnim tijelima, kuloarima, a da pri tom nismo raspravili što to mi doista želimo", zaključio je Nanić prvi dio svog razmišljanja. Zatim se osvrnuo na položaj Bošnjaka u RH od Karlovačkog mira do današnjih dana, naglasivši da je naša zajednica dugo prikazivana kao vjerska grupa što je zapravo bila čista manipulacija. Iznenađen je i izbacivanjem bosanskog jezika iz Medrese, tako da danas, kod mlađih generacija, svijest o matičnom jeziku ne postoji. Nanić se založio za definiranje minimuma našeg zajedničkog identiteta kao i za potrebu prilagođavanja izbornog zakonodavstva Ustavnom zakonu o nacionalnim manjinama i u konačnici primjena popisa stanovništva iz 2001. "Vladi trebaju puhati za vratom vijeća, udruge i saborski zastupnik, a posebno BNZH koja treba poduzeti niz akcija i inicijativa u tom pravcu. Treba prisiliti Vladu da Bošnjaci u konzumaciji prava budu to što jesu, druga po brojnosti nacionalna manjina u RH", predložio je Nanić. Abdulah Muftić, stalni član SDAH i dugogodišnji tajnik, je naglasio da je pored Islamske zajednice najveći posao uradila stranka i da to trebamo upamtiti i znati, a da cijelo to vrijeme nitko od čelnih ljudi nije svoje ili ime stranke ukaljao iako je stranka dugo vremena bila pod posebnom paskom određenih službi i društva u cjelini.

Potpredsjednik BNZH Dževad Jogunčić ocijenio je rad vijeća i predstavnika iz kuta njegove asocijacije, te iznio najefikasnije načine ostvarivanja prava Bošnjaka u lokalnoj zajednici, županiji i šire kroz rad vijeća i predstavnika, odnosno kroz sveukupne aktivnosti bošnjačkih asocijacija i udruga. "Zagrebačko vijeće može biti dobar primjer ostalim bošnjačkim vijećima. Nama je potrebna koordinacija naših asocijacija koju smo imali. Sabah to ne može! Vijeća će imati veliku ulogu u organiziranju Bošnjaka diljem RH", podvukao je Jogunčić ostavljajući prisutnim, prije svega vijećnicima, da njegovu sugestiju dobro razmotre i po mogućnosti razrade i provedu u djelo. Domaćin savjetovanja i predsjednik VBNM Grada Zagreba mr.sc.Tarik Kulenović, naglasio je da nam fali pola naše populacije, da se 10 godina poslije rata psihički oporavljamo od ratnih strahota, da smo iz rata svi zajedno izašli nekako osiromašeni, ali i da su nam često uskraćivana osnovna ljudska prava i da svi zajedno trebamo voditi računa kako da naša manjinska zajednica opstane. "Mi smo se u ratu dokazali kao Bošnjaci ! Po meni su svi oni koji se izjašnjavaju kao Muslimani, zapravo Bošnjaci, a sad zašto neće da se izjašnjavaju teško je znati. Ako se izjašnjavamo kao Bošnjaci, znači da ima nešto u nama što nas tjera da budemo svoji. Svi osjećamo svoju posebnost i svi osjećamo da treba da se izjašnjavamo onako kako jesmo. Znamo ko smo !…" naglasio je Kulenović. Svoje vrlo dobro izlaganje završio je naglasivši da u vijećima diljem RH rade vrlo sposobni ljudi, dobro organizirani i prihvaćeni od lokalnog stanovništva, te da su Bošnjaci jedina manjina koja ima svoju udrugu branitelja.

Moderator Bukvić konstatirao je da nisu došli vijećnici i predstavnici BNM Istarske županije Sadik Muminović, Karlovačke županije mr. sc. Rusmir Akšamija, Osječko-baranjske županije Adem Imamović, Sisačko-moslavačke županije gđa. Zlata Mujkić, Zadarske županije Dževad Pipić, Dubrovačko-neretvanske Hasan Čustović, Splitsko-dalmatinske dr.Sadik Rakanović i Varaždinske županije Salko Ikanović. Ostaje da vjerujemo da će se do godine, kada pripremimo nastavak današnjeg druženja, svi vijećnici-predstavnici i čelni ljudi asocijacija i udruga Bošnjaka odazvati pozivu i aktivno sudjelovati u radu istog. Također, zbog ranije preuzetih obveza nije došao prof. dr. Sead Berberović koji je trebao govoriti o radu Savjeta za nacionalne manjine čiji je on član, kao i saborski zastupnik prof. dr. Šemso Tanković koji je pozvan od HSS koja ima konvenciju, ali se nadati da će doći poslije podne.

Bukvić je otvorio je diskusiju koju su prisutni iskoristili da postave pitanja govornicima ili da iznesu svoje komentare u vezi izlaganja istih. Diskusija je potvrdila vjerovanje zagrebačkih vijećnika u potrebu jednog ovakvog okupljanja na kome bi svi čelni ljudi Bošnjaka u RH bili prilici iznijeti svoja osobna ili razmišljanja i prijedloge asocijacija koje predstavljaju.

Drugi dio savjetovanja uvodnim riječima otvorio je moderator Mithat Muzurović, naglašavajući da je među ciljevima savjetovanja i artikuliranje bošnjačke politike i bošnjačkih interesa kroz aktivnosti kulturnih, sportskih, vjerskih, stranačkih, braniteljskih i svih drugih udruga i asocijacija. Zamolio je predstavnike udruga da predstave svoje organizacije i načine na koje djeluju u definiranju i zastupanju bošnjačkih nacionalnih interesa u RH. Pomoćnik muftije, Aziz ef. Hasanović je govorio o djelovanju Islamske zajednice Hrvatske s posebnim naglaskom na rad s mladima kroz mektebsku nastavu. Naglasio je ef. Hasanović da Islamska zajednica nije samo bošnjačka, nego da je sačinjavaju i Albanci, Romi, Turci, Arapi i Hrvati islamske vjere. "Poslanje Islamske zajednice je da se okuplja oko ideje islama i da ne pravi nikakvu razliku između onih koji je čine. Naravno, stalo nam je da unutar svih bošnjačkih asocijacija vlada harmonija, sklad jer samo svi zajedno uključeni na jednom putu za jedan cilj možemo dati maksimalan doprinos. Stalo nam je da se identitet i samobitnost Bošnjaka u RH afirmira na najbolji način, da se taj kompleks koji je prisutan kod dijela razbije. Mešihat IZ je podupro svaku od asocijacija i dalje je spreman da pomaže, koordinira, prati i da bude na neki način uključen u sve što se događa", zaključio ef. Hasanović.

Moderator Muzurović se zahvalio pomoćniku muftije na vrlo konciznoj diskusiji i dao riječ Senadu Naniću. Na početku svog izlaganja, mr. sc. Senad Nanić, predsjednik KDBH Preporod, zahvalio je i čestitao zagrebačkom Vijeću na jednom ovako funkcionalnom skupu. Govoreći o aktivnostima "Preporoda", posebno je podvukao izdavanje dvije knjige godišnje, redovitoj manifestaciji "Bošnjačke riječi" putem koje se predstavljaju nova izdanja, prezentiraju mnogi autorski radovi iz publicistike i sl. Međutim, Nanić je naglasio "da je kulturni cilj "Preporoda" afirmacija naslijeđa, ali i stvaralaštva Bošnjaka u RH". "Ne mislimo da se treba oslanjati na kulturno naslijeđe Bošnjaka u BiH jer je bogatstvo i potencijal Bošnjaka u RH neizmjeran i posebno važan. Ne samo za nas Bošnjake, nego i za RH. Mi proživljavamo to sazrijevanje Bošnjaka i smatram da se ova točka nikada ne može dovoljno naglasiti, ali je sigurno da zajedničkim programima možemo postići znatno više i mi smo spremni na suradnju tako da naš proizvod bude puno dostupniji i zreliji."

Mirza ef. Mešić je kratko govorio o nastajanju "Biltena", glasila Medžlisa IZ Zagreb, uređivačkoj politici, "Biltenu plus" kao dodatku koji uređuje omladina, te nastojanju da svaki od 700 besplatnih primjeraka nađe svoga čitaoca. Uoči samog ramazanskog Bajrama, malo uredništvo je otisnulo i pedeseti, jubilarni broj. Ef. Mešić već pet godina radi tribinu za omladinu svaki ponedjeljak, a dosta vremena je posvetio i poznatoj tribini četvrtkom. Kao dugogodišnji tajnik UBBDRH Ogranak Zagreb, Zijad Kazić je kronološki nabrojao datume i aktivnosti vezane za uspješan rad Ogranka, posebno naglasivši rad sa djecom. Za djecu su osigurana zimovanja, ljetovanja i vikend izleti, kao i niz sportskih aktivnosti tokom cijele godine. Uspostavljena je korektna suradnja s nizom braniteljskih i drugih udruga u Zagrebu, ali i cijeloj regiji tako da članovi Ogranka često sudjeluju na raznim seminarima i radionicama koje organiziraju braniteljske ili nevladine udruge. "Prva smo udruga iz RH koja je aktivno uzela učešće na gradnji mira u regiji, sudjelujemo na tribini "Četiri pogleda" i stalni smo sudionik/član koordinacije braniteljskih i NVO udruga "Izmir", a za 2005. smo izradili par novih programa koje mislimo realizirati uz pomoć Gradskog ureda za branitelje i socijalnu skrb. Međutim, vezano za rad nas vijećnika i Vijeća, dao bih prijedlog: da se formira tim naših stručnjaka koji bi držali seminare i tribine po cijeloj RH i pojasnili ljudima što znači biti Bošnjak. Jednostavno rečeno, razjasniti im razliku između Bošnjaka i Muslimana u pozitivnim zakonima RH", završio je Kazić svoje nedugo izlaganje.

Predsjednik Sabora bošnjačkih asocijacija, Mehmed Džekić, je naglasio da imamo dosta udruga Bošnjaka, ali da nedostaje ili je nedostajala, krovna organizacija u kojoj bi se sastajali i donosili odluke od strateškog interesa za Bošnjake u RH. "Sazrela je jedna kritična pozitivna svijest za iskazivanjem interesa Bošnjaka u RH. Vidim to na terenu kad obilazim naše ljude. Mi smo se dobro organizirali sukladno propisima RH, ali kad je u pitanju praktično djelovanje nismo dovoljno efikasni. Po brojnosti smo druga nacionalna manjina u RH, a 13 po ostvarivanju prava i dobivanju sredstava?! Dobra je okolnost da na čelu naših asocijacija imamo viđene ljude, ali nije dobro da nemamo dovoljno kontakata između sebe, da se ti svi dobri trendovi usmjere u jednom pravcu. Kako to kanalizirati u naše interese?", zapitao je gospodin Džekić. Međutim, niti jednom riječi nije prisutne upoznao sa radom SABAH-a, kako ocjenjuje rad Vijeća i vijećnika ili kako da Bošnjaci na najefikasniji način ostvare svoja prava u lokalnoj zajednici, županiji i šire kroz instituciju predstavnika nacionalne manjine.

Tajnik lista "Sabah", Ishak Hodžić, u par rečenica je pokušao prisutnima približiti novo informativno glasilo bošnjačkih asocijacija, list koji bi trebao biti dostupan ljudima u Osijeku i Gunji, Rijeci i Bogovolji, Zagrebu i Dubrovniku, ali i hrvatskim selima za koje se rijetko čuje i da postoje. Međutim, kako je sam istaknuo, bilo bi mu puno draže govoriti o braniteljima.

Sena Kulenović, urednica "Bošnjačke pismohrane", je postavila pitanje: Tko su Bošnjaci u RH? Naravno, odgovor nudi kroz tekstove novog broja i samu "Pismohranu". "Pismohrana je od početka otvorena za cijelu našu zajednicu. Ona je kao i naša zajednica, proces. Čini mi se da je preporodni zanos kod Bošnjaka na izmaku i da ćemo morati sagledati realnosti u kojima se nalazimo. To je apsolutna nužnost, također je važno uključiti nove ljude i proširiti naše temelje. Vijeća su unijela sasvim jednu "novu krv", dala novi impuls zajednici. Kroz Vijeća smo dobili sredstva koja su nam pomogla da ostvarimo veće projekte koji su već godinama bili samo ideja. Projekti Vijeća privukli su i veću pozornost medija i javnosti općenito, a Vijeće je kroz svoje djelovanje uspjelo aktivno povezati sve bošnjačke asocijacije", zaključila je Sena Kulenović.

Moderator Muzurović se zahvalio na dobrim prijedlozima i dao riječ predsjedniku UBBDRH Hamdiji Maliću. Predsjednik jedine braniteljske udruge među nacionalnim manjinama je istaknuo da je 25 000 Bošnjaka aktivno sudjelovalo u Domovinskom ratu i da ih je 780 položilo živote, prema službenim podacima, a 1200 prema neslužbenim. "Danas udruga broji 4200 članova, imamo 4 ogranka i više povjerenika u gradovima gdje nemamo formiran ogranak. U Dubrovniku imamo malo problema, ali se spremamo otići dolje i braniteljima pomoći da se organiziraju. U pripremi je knjiga o Bošnjaku branitelju, kao i Spomen obilježje koje ćemo graditi u blizini džamije. Gradonačelnik Bandić nas podržava. Bili smo u Srebrenici, Sarajevu, prošli tunelom, bili na mezaru Aliji Izetbegoviću", ponosno je naglasio Malić.

O sportskoj obitelji, NK NUR, govorio je mladi kapetan momčadi Esmir Kapetanović. Bila je to, po prvi put, prilika da Nurovci govore o svom klubu koji u sklopu IZ djeluje šestu godinu; da su cijelo vrijeme gosti jer nemaju vlastito igralište; da zeleno-bijeli dres s puno ljubavi nose radnici, studenti, učenici Medrese-hafizi i mualimi; da su ljubav prema islamu, druženju, zajedništvu, nogometu i sportu uopće, entuzijazam i volontersko nadahnuće, bili i biti će osnovne smjernice rada svih članova kluba; ali i da je davnašnja želja nurovaca da u bliskoj budućnosti u korektnoj suradnji sa gradskim vlastima izgrade vlastito igralište sa svim popratnim sadržajima".

"Zahvaljujući razumijevanju i dobroj volji nadležnih gradskih službi na čelu sa gospodinom Bandićem koji je vrlo omiljen u zagrebačkom džematu", naglasio je mladi Kape. "Dogodine će Nurovci zaigrati na svom igralištu, odnosno biti će izgrađen Sportski centar na 14 000 m², tako da će sadašnje tri momčadi (seniori, limaći i pioniri) imati potrebne uvjete za rad. Trenutno imamo 110 registriranih igrača, a sigurno je da će ih od jeseni biti znatno više, pogotovo ako uzmemo u obzir da će NUR preći u viši razred natjecanja. Nedavno smo imali Skupštinu na kojoj je za novog predsjednika izabran prof. dr. Šemso Tanković, iako moram naglasiti da je dosadašnji predsjednik Hasan Mujičić-Đani više nego uspješno obnašao tu dužnost. Mnogo toga što je bilo neophodno, pogotovo za mlađe uzraste, sam je kupovao ili plaćao najam igrališta, tako da je većini igrača žao što je došlo do smjene, ali to je stvar Uprave kluba, a naše je da igramo." Kape je prisutne podsjetio da su Nurovci odigrali prvu internacionalnu utakmicu u Ključu još 2000., pa su bili domaćini reprezentaciji Irana i na kraju reprezentaciji Malezije. "U Upravnom odboru kluba su dva vijećnika, Kazić i Bukvić, a svi vijećnici su članovi NK NUR, za razliku od drugih bošnjačkih asocijacija koje su uglavnom vrlo malo upoznate sa radom ili postojanjem kluba?! Zadovoljni smo radom naših vijećnika i nastojat ćemo da i u sljedećem sazivu Vijeća imamo svoje predstavnike. Na inicijativu naših vijećnika, treneri razgovaraju s roditeljima da se, ako to već nisu, izjašnjavaju kao Bošnjaci, a ne kao Muslimani. Mnogi roditelji su ih shvatili vrlo ozbiljno i već su na općinama izvršili promjene. Eto, pokušao sam vam približiti naš zeleno-bijeli dres i koliko sam u tome uspio prosudite sami. Mi idemo dalje i bilo bi mi drago da na tom putu nismo sami, da idemo zajedno", naglasio je Kape. Prisutni su ga nagradili aplauzom, a moderator Muzurović je još jednom naglasio da je naša budućnost u našoj mladosti kojoj moramo davati sve više prostora za rad i otvorio diskusiju.

Pošto je dan bio dug i radan, nije bilo onih koji bi željeli nešto komentirati ili iznositi svoje stavove i viđenja izrečenog tako da se mr. sc. Kulenović ispred VBNM Grada Zagreba još jednom svima zahvalio na dolasku, strpljenju i izlaganjima. Organizatori skupa ovog Savjetovanja na kraju su se obratili prisutnima te rekli da će do godine ili prije isteka mandata ista radna grupa pripremiti nastavak današnjeg druženja. Time bi pokazali koliko su, u međuvremenu, vijećnici i predstavnici bošnjačke nacionalne manjine kao i članovi asocijacija i udruga napredovali u organizacijskom smislu te da li su uspjeli pronaći najbolja rješenja u ostvarivanju prava Bošnjaka u lokalnoj zajednici, županijama i šire kroz instituciju predstavnika i vijeća, odnosno predstavnika u Savjetu i Saboru RH.

Kemal B. Bukvić