ULOGA HUSEIN HUSAGE ČIŠIĆA U RAZVOJU I AFIRMACIJI IMENA BOŠNJAK I BOSNA I HERCEGOVINA

Husein Husaga Čišić iz Mostara jedan je od najistaknutijih bošnjačkih političara i intelektualaca koji je dao izuzetno značajan doprinos očuvanju i jačanju identiteta Bosne i Hercegovine.

Radi se o čovjeku koji je u historiji zapamćen po tome što je u Titovoj Jugoslaviji prvi javno progovorio i postavio pitanje priznanja bosanskog naroda u SFRJ, tako što je na zasjedanju Ustavotvorne skupštine Jugoslavije 1946. Podnio amandman na Ustav FNRJ i javno istupio protiv negiranja prava Bošnjaka i drugih Bosanaca na ravnopravan tretman u nacionalnoj politici nove države.

Naime, iako je Bosna i Hercegovina po tadašnjem Ustavu ušla kao ravnopravna republika u sastav jugoslavenske federacije, Husaga se oštro protivio tome što na grbu nove države pored postojećih pet nije unesena i šesta buktina koja bi označavala Bosance kao šestu jugoslavensku naciju, pored Srba, Hrvata, Slovenaca, Makedonac i Crnogoraca. Kako na tadašnjoj sjednici njegov prijedlog nije usvojen, Čišić je prigovorio Predsjedništvu Ustavotvorne skupštine i bio jedini poslanik koji je 1946. Godine glasao protiv Usstava Federativne Narodne Republike Jugoslavije. U svoj dopisu Predsjedništvu Ustavotvorne skupštine od 18. Januara 1946. Godine Čišić je sasvim jasno istakao nepravdu koja je nanešena Bošnjacima, jer je po tadašnjem ustavu, Bosna i Hercegovina zasnovana na ravnopravnosti Hrvata i Srba a bez spominjanja Bošnjaka kao konstitutivnog naroda. Husaga Čišić je već tada ukazao na srpski nacionalizam te se sukobio s Milovanom Đilasom.

O kakvoj se ljudskoj veličini radi govori i činjenica da su bili bezuspješni svi pokušaji da se Husein Husaga Čišić vrbuje i prikloni bilo kojoj struji koja bi dovela do toga da se njegovo mišnjenje promjeni. Džaferbeg Kulenović, koji je u vladi Pavelića bio “čovjek za muslimanska pitanja”, pokušao ga je pridobiti ali ga je Čišić otjerao iz svoje kuće, ne prihvativši njegove stavove. Takodjer, general Ambrosi ga je uzalud 1942. Godine pokušao prikloniti na stranu fašizma. Svim udarima, strujama i pokušajima Husein Husaga Čišić se oštro i hrabro suprotstavljao. Veliki značaj Husein Husaga Čišić imao je u svoje vrijeme, ali ideje za koje se on tada zalagao jako se reflektiraju i danas.

Husaga Čišić rodjen je 15. Decembra 1878. Godine u Mostaru. U periodu autrougarske vlasti prišao je Pokretu za vjersko prosvjetnu autonomiju koji je pokrenuo Ali efendija Džabić. Nakon toga s nekolicinom prijatelja pokrenuo je list “Musavat” gdje je u svojim člancima oštro kritizirao austrougarsku vlast. Zbog svojih stavova i članaka koje je objavljivao često je bio hapšen, pritvoren i tri puta interniran i to na Bivolje brdo kod Čapljine, u Bihać i u Arad. U toku svog radnog vijeka bio je predsjedavajući Gradskog vijeća Mostara, predsjednik općine Mostar, predsjednik Vakufsko-mearifskog sabora muslimana u Sarajevu, senator u Kraljevini Jugoslaviji te član Trećeg zasjedanja AVNOJ-a i ZAVNOBIH-a.

Prošle godine navršilo se 130 godina od rodjenja Huseina Husage Čišića, te s obzirom da se radi o ličnosti koja je dala nemjerljiv doprinos historiji BiH, razvoju i afirmaciji prava muslimanskog naroda na ime Bošnjak, organizirali smo ovaj Znanstveni skup.

admin